Naslov projekta: Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.)
Voditelj projekta: Martina Grdiša, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb (E-mail: mgrdisa@agr.hr)
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost
Ustanove-suradnici:
Trajanje projekta: 01/04/2017 - 31/03/2021
Dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium Trevir. /Sch./ Bip.) je stranooplodna, diploidna samo-inkompatibilna i termofilna vrsta iz porodice Asteraceae. Endemska je vrsta istočne obale Jadranskog mora a najbrojnije populacije rastu na ekstremno degradiranim staništima s plitkim kamenitim tlima. Biljke dalmatinskog buhača proizvode prirodni insekticid piretrin, koji je trenutno ekonomski najvažniji insekticid biljnog podrijetla. Uzgoj i upotreba dalmatinskog buhača u hrvatskim kućanstvima i poljoprivrednim sustavima ima dugu tradiciju.
Iako ima veliko povijesno i ekonomsko značenje podaci o genetskoj i biokemijskoj raznolikosti prirodnih populacija dalmatinskog buhača gotovo ne postoje. Stoga je značaj predloženog projekta u integraciji različitih znanstvenih područja kako bi se stekla nova saznanja vezana uz biokemijsku i genetsku raznolikost ove endemske i gospodarski važne biljne vrste. Ciljevi projekta su sljedeći: (I) razvitak mikrosatelitnih početnica za dalmatinski buhač; (II) analiza genetske raznolikosti prirodnih populacija dalmatinskog buhača mikrosatelitnim i AFLP biljezima, (III) optimizacija metode ekstrakcije disperzijom matrice u čvrstoj fazi i njena primjena u kombinaciji s HPLC-DAD u identifikaciji i kvantifikaciji sadržaja i sastava piretrina istraživanih populacija, (IV) utvrđivanje biljega AFLP vezanih za lokuse za sintezu pojedinih aktivnih sastavnica piretrina pomoću pridružujućeg kartiranja (Association Mapping) što će olakšati korištenje prirodnih populacija u oplemenjivačkim programima temeljenima na odabiru pomoću biljega (MAS - Marker Assisted Selection).
Nove tehnologije i metode predložene u ovom projektu pridonijet će razvoju novih pristupa u praćenju bioraznolikosti i očuvanju biljnih genetskih izvora kao i analizi biokemijskog sastava dalmatinskog buhača. Također, dobiveni će rezultati predstavljati dobar temelj za razvoj budućih oplemenjivačkih programa i uvođenje dalmatinskog buhača u poljoprivrednu proizvodnju.